Moram probati obraniti svoju viziju.
Avanture Kneza su odvojene od radnje još odkad je pobjegao sa orkovskog broda. Nakon toga prolazi kroz seriju avantura koje nisu povezane sa glavnom pričom. I u svakoj od tih avantura nešto novo nauči što ga malo po malo promijeni. On je, kako je to Marin proimjetio, kao vjeverica iz Ledenog doba. Nema nikakve veze sa glavnom radnjom, nego se samo povremeno pojavljuje i hvata svoj žir. Isto je i s Knezom, ali njegov žir je povratak na dvor, kojem se malo po malo približava. On iz avanture u avanturu ne prenosi ni čudovišta ni stvari, već jedino iskustvo, koje će na kraju ipak spojiti sa glavnom pričom. Paralele... možda Odisej? To je takav lik, od samog početka osmišljen i usmjeren da se razvija paralelno uz glavnu radnju.
Da, radnja ide jako brzo, ali to je najduža priča, ima 65 slika. Kako mi je norma koju sam zadao po epizodi 50+-10 fotki, ovo je išlo preko granice. Inicijalno slikana imala je >80 slika, ali sam odlučio ne lomiti to na dva dijela, već ići od jednom, kao jedna od Knezovih nezavisnih avantura.
Predvidiva - da. To nije posebno originalna priča, riječ je o motivu koji se provlači kroz mnoge stare legende - junak koji spašava nekoga od čudovišta, a onda spozna da je pogriješio. Ima ga i u grčkim imitovima, a mislim da mu je porijeklo iz nekih još starijih istočnih priča, ali ne znam više točno. Inače, ta mi je legenda uvijek bila mila, i rado sam je obradio za Narggun, dapače, kad sam je uslikao (a ima tome više mjeseci) vjerovao da će biti jedna od boljih
Nadam se da će gorki okus oprati slijedeća epizoda, upravo objavljena.
I još jednom hvala na odličnoj kritici!
